Oglas

sporni orden

Pravni stručnjak: Čak i da Staničić nije predsjednik Ustavnog suda, mađarsko odlikovanje bilo bi problematično

author
N1 Hrvatska
15. lis. 2025. 17:01
>
17:55

Novi predsjednik Ustavnog suda, Frane Staničić, odlikovan je u veleposlanstvu Republike Mađarske. Naša Katarina Plantak je razgovarala s Matijom Milošem s Pravnog fakulteta u Rijeci o tome što taj akt znači u kontekstu hrvatskog pravnog poretka.

Oglas

Dakle, je li sporna činjenica da predsjednik Ustavnog suda prima orden mađarske države? I mijenja li stvari činjenica da Frane Staničić ima dopuštenje predsjednika Zorana Milanovića?

"Po zakonu, predsjednik mora dati odobrenje svakom državljaninu Republike Hrvatske prije nego li taj državljanin ili državljanka primi odlikovanje strane države. Taj preduvjet moramo ispuniti i vi i ja, bilo tko, prije nego primi strano odlikovanje. To ne znači da odlikovanje samo po sebi nije prijeporno iz gledišta funkcije Ustavnog suda. Predsjednik Republike ne bi smio uvjetovati odlikovanja svojim razmišljanjima o poziciji Ustavnog suda. Svrha te odredbe jest da šef države, kao jedno od tijela zaduženih za vanjsku politiku, može stopirati odlikovanje koje bi bilo u rastojanju s hrvatskom vanjskom politikom", kaže ustavni stručnjak Matija Miloš pa dodaje:

Matija Miloš
N1

"Da se Republika Hrvatska protivi agresiji ili ekonomskim postupcima jedne države i da ta država odlikuje jednog našeg državljanina, ako je on istaknut u određenom polju, to se može smatrati simbolički problematičnim zbog naše vanjske politike. U tim uvjetima naravno da predsjednik Republike mora, kao tijelo koje dodjeljuje odlikovanja, imati mogućnost stopirati dodjeljivanje takvih odlikovanja."

"Odlikovanje problematično samo po sebi"

Zbog svega rečenoga, smatra da predsjednik ne može uvjetovati odlikovanje jer je to izvan njegove funkcije.

"Treba tumačiti zakon u skladu s ulogom tijela koje je zaduženo dodijeljivati ta odobrenja. Ako to odobrenje nema veze s funkcijom Ustavnom suda, onda je pitanje prihvatljivosti odlikovanja Republike Mađarske iz gledišta Ustavnog suda odvojeno. U takvoj situaciji, to odlikovanje može i dalje biti sporno iz razloga što, ponavljam, naš Ustav u svoju srž postavlja određene vrednote i temeljna prava. Recimo, poštivanja prava čovjeka, slobodu i jednakost. Činjenica je da mađarski režim, slagali se mi politički s Viktorom Orbanom ili ne, odudara od zaštite najviših vrednota koje su odražene u europskom pravnom poretku, a posebno u odnosu na akademsku slobodu."

Miloš napominje i kako je dodjeljivanje odlikovanja problematično samo po sebi, s obzirom da dolazi od mađarskog režima koji, kako on tvrdi, odudara od temeljnih europskih pravnih vrijednosti.

"Znamo da je protjerivao sveučilište s teritorija Mađarske i znamo da nameće stroge metode financiranja sveučilišta u Mađarskoj kojom se može oblikovati podobnost znanstvenog rada, što je nespojivo s akademskim slobodama. Po praksi našeg Ustavnog suda, to bi bilo nespojivo s akademskom slobodom. Iz te vizure, potpuno neovisno o odobrenju Milanovića, i dalje je problematično to što je predsjednik Ustavnog suda primio to odlikovanje. I da nije izabran za predsjednika Ustavnog suda bilo bi problematično. Pogotovo je problematično što je sada državni dužnosnik koji predstavlja Ustavni sud.

Nastavno na tu problematiku, postavlja se pitanje: treba li se predsjednik Ustavnog suda izuzeti iz svih predmeta koji se tiču Mađarske?

"Prema našem ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, sudac Ustavnog suda u pravilu se ne može suzdržati od glasovanja. Jedina iznimka je ako je sudjelovao u donošenju zakona, propisa ili neke druge odluke o kojima Ustavni sud odlučuje. U ovom slučaju, predsjednik suda nije sudjelovao u donošenju zakona, propisa ili neke druge odluke, tako da se on, ako tumačimo tako taj ustavni nalog, ne mora izuzimati iz predmeta koji bi uključivali Mađarsku. Ne mogu se gledati predmeti koji odlučuju ili ne uključuju Mađarsku nego predmeti koji uključuju određeni akt u kojima je sudac prije sudjelovao."

Štoviše, Miloš smatra da je riječ o aktu koji u pitanje dovodi vrijednosti na kojima se temelji hrvatski pravni poredak.

"Pitanje ovog odlikovanja puno je ozbiljnije zato što dovodi u pitanje privrženost predsjednika Ustavnog suda najvišim vrednotama hrvatskog ustavnog poretka, što se može odraziti na sve predmete o kojima Ustavni sud odlučuje. Može li se izvesti neko šire tumačenje te odredbe? Nisam siguran. Čini mi se da je prihvaćanje tog odlikovanja samo po sebi u napetosti sa srži hrvatskog ustavnog poretka koja nije puka zakonitost, nije puki banalitet, nego mora biti zakonitost koja podržava određene vrednote", zaključio je Matija Miloš.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama